Briga o vodi mora biti i sustavna i pojedinačna
Ožujak 2023.
U posljednjih sto godina potražnja za vodom na globalnoj razini rasla je dvostruko brže od ljudske populacije. Prema istraživanju UN-a, dvije milijarde ljudi najmanje jedan mjesec svake godine iskusi ozbiljnu nestašicu vode, više od dvije milijarde živi u zemljama koje su neadekvatno opskrbljene, a polovica svjetske populacije živi na područjima koja bi se do 2025. mogla suočiti s nedostatkom vode. Iako voda zauzima 70 posto ukupne zemljine površine, pogrešna je pretpostavka kako je ima u izobilju, barem one pitke čija je količina vrlo alarmantna. Pitko je samo 3 posto svjetske vode, od čega je dvije trećine zbog niza faktora i okolnosti – nedostupno. Svjetski dan voda svake nas godine nanovo podsjeća da je voda esencijalni resurs koji prije svega zahtijeva razumno gospodarenje kako bi se očuvala njegova količina i kvaliteta te uravnotežio odnos između potreba populacije i prirode.
Dok se urbana područja suočavaju s nestašicom vode uslijed klimatskih promjena i povećanja stanovništva, rijetko se istražuju učinci same urbanizacije na trenutno stanje vode. Međutim, praćenje obrazaca urbanog razvoja moglo bi koristiti u izradi projekcije budućih potreba kroz reguliranje i unaprjeđenje pojedinih aglomeracija i vodoopskrbnih sustava koji mogu bitno pridonijeti očuvanju vode kao vitalnog resursa. Ulaganjem u sustav nadzora kroz model provedbe mjera i adekvatnih politika moguće je ublažiti negativne posljedice, pogotovo u kontekstu redukcije gubitaka u distribucijskom dijelu vodoopskrbnog sustava, odnosno njegove optimizacije.
Kako bi bila sposobna nositi se s izazovima, europska legislativa zauzela je vrlo široki stav. Time što zadire u sve one sektore za koje smatra da uzrokuju veliki pritisak na iskorištavanje vode, ujedno je i pitanje gospodarenja vodom i vodnim resursima dovela u znatno širu perspektivu. To potvrđuje i opseg aglomeracijskih radova koji se upravo izvode, kako u Hrvatskoj, tako i na širem europskom prostoru.
U Hrvatskoj se trenutno provode opsežni projekti poboljšanja vodno-komunalnih usluga i infrastrukture na području desetak aglomeracija, od čega je većinski dio financiran sredstvima iz Kohezijskog fonda. Iako svaka aglomeracija ima svoje specifičnosti, radovi se općenito provode s ciljem povećanja priključenosti na sustav javne odvodnje otpadnih voda, optimizacije postojećeg sustava te povećanja kvalitete vodoopskrbe na području izvođenja radova.
Radovi se također izvode i u Zaprešiću. Projekt „Za čisto i bistro“ spada u jedan od najvećih projekata na području kontinentalne Hrvatske za čiju provedbu su osigurana bespovratna sredstva u iznosu više od 70 posto prihvatljivih troškova. Ovaj projekt neminovno će utjecati na poboljšanje gospodarstva i životnog standarda stanovnika zaprešićkog kraja. Podizanje mogućnosti priključenja na mrežu javne odvodnje s trenutnih 69 posto na predviđenih 92 posto, pokazuje svu ambiciju projekta zbog kojeg bi, po njegovoj realizaciji, priključenost stanovništva bila na visokoj razini. Projektom će u Kraju Donjem, u kojem dosad nije bilo mreže, priključenost na odvodnju porasti na 90 posto.
Posljednjih mjeseci radovi većina se radova bliži završnoj fazi, a u tijeku su radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti nadograđen na treći stupanj (najveći stupanj pročišćavanja) što je dodatna garancija za kvalitetnu ispravnu vodu.
Unaprjeđenje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić nije samo usklađeno s europskim propisima i standardima, već prati i globalno zastupljene trendove u pogledu očuvanja zdravlja, zaštite izvorišta voda i ekosustava u cijelosti. Osim sustavne i javne odgovornosti koja se ogleda u adekvatnoj infrastrukturi, odgovornost leži i na pojedincu, na svakome od nas. Kako se odnosimo prema resursu koji život znači, razmišljamo li kako smanjiti potrošnju vode i doprinosimo li čišćem okolišu kojeg je voda sastavni dio? Možda je ovaj simboličan dan prilika da se zapitamo: što ja mogu učiniti?